Kakve su vam misli, takva je i realnost
Samo je nekoliko istinskih potreba u životu čovjeka. Samo u jednom životu koji imamo. Ipak, u onom našem stvarnom životu to baš i ne izgleda uvijek tako. Uglavnom, provedemo čitav život u nekim svojim naučenim navikama, većinom lošim, i ukorijenjenim ponavljanjima koja postaju naša svakodnevna rutina. Sve to nas može odvesti krivim putem, tj. da ne gospodarimo dobro sami sa sobom, počevši od načina na koji razmišljamo, dakle od naših misli. Nadam se da se slažete sa mnom da nema ništa što je više zbunjujuće, a ponekad i bolnije, od toga da isti taj mozak zagospodari našim mislima. Dovede u pitanje naše sposobnosti, naše samopoštovanje i zagospodari našim ponašanjem.
Upoznajte bolje svoj mozak
Razlog tome leži u obmanjujućim porukama koje nam šalje mozak – sadržajem i porukama koje su se uvukle poput nekog uljeza u vašu psihu i preuzele kontrolu nad vašim životom.
Ako ne upoznate bolje svoj ”organ za razmišljanje”, ne posvetite mu brigu koju zaslužuje, ili ne otklonite neke ”smetnje” u ”procesoru”, mozak vas lako može natjerati da povjerujete u jako puno samodestruktivnih stvari kao što su:
- pretjerana zabrinutost
- samo-okrivljavanje za neke stvari koje nisu u vašoj domeni, tj. niste ih vi prouzročili
- upuštanje u neki vid nezdrava i destruktivna ponašanja kako biste pobjegli od stresa ili nečega što vam se ne sviđa itd.
Loša i dobra vijest
Što više reagirate na nezdrav način, tako vam mozak vraća. Ponavljanjem nekih navika naučili ste ga da se tako ponaša, tj. da reagira prema nekim nezdravim obrascima. On ne razlikuje što je dobro ili nije za vas. Mozak odgovara automatski vašim ponašanjem generirajući jake impulse, misli, želje, i naprosto vas prisiljava da se ponašate, mislite ili razmišljate na takav način, jer ne zna drukčije. Na autopilotu je. To je loša vijest.
Dobra vijest je da svjesnim radom možete nadmudriti svoj mozak i ne dopustiti mu da vas kontrolira. Ne dopustiti mu da vas čini nesretnima, frustriranima, ljutima, tužnima, ljubomornima itd.
Povezano: Kako da se pokrenem i motiviram? Ništa mi se ne da!
Kako sijete, tako i žanjete
Želim podijeliti s vama jednu veoma učinkovitu tehniku koja se odnosi na to kako da identificirate i demistificirate te zbunjujuće i obmanjujuće poruke koje vam šalje vaš mozak.
Uvijek je na vama da izaberete jeste li zadovoljni kako vas služi vaš mozak ili niste. Želite li možda promijeniti ulogu, tj. da vi budete glavni i odgovorni dirigent svojem mozgu?
Uz pomoć ove korisne tehnike u 4 koraka možete i sami naučiti vrlo jednostavne vještine koje možete svakodnevno prakticirati u svom životu primjenjujući ih baš na neki dio vas koji vam se ne sviđa. Vrlo je jednostavno. Međutim, kao u svemu, bez volje, discipline, ustrajnosti i svakodnevnog vježbanja, nema ni rezultata. To znate i sami. Pravila igre uvijek su ista.
Aktivnim odvraćanjem od negativnih oblika ponašanja i usredotočenosti na pozitivno, i vi možete preoblikovati svoj najsavršeniji organ – njegovo veličanstvo mozak.
Za ljudski um možemo reći da je neovisan entitet koji oblikuje i nadzire funkcije vašeg tjelesnog organa, tj. mozga, upravo zahvaljujući svojoj plastičnosti. Neuroznanost je to i dokazala.
Međutim, postavlja se pitanje kako upravljati strahom, pogotovo ako je on iracionalan (fobije) ili nervozom, oduprijeti se negativnim mislima koje vas preplave i koje vas mogu dovesti u trajno stanje tjeskobe ili anksioznosti?
Ovo je tehnika koja počiva na principima neuroznanosti koju sam nazvala tehnikom preventivne reakcije i koja vam može pomoći da otklonite destruktivan i toksičan način razmišljanja ili ponašanja. Uči vas kako točno zadanim reakcijama možete spriječite neku svoju negativnu reakciju – bilo da se javi u formi neke misli ili akcije, tj. ponašanja.
U 4 koraka
Korak 1: Ulovi svoju misao
Prva faza sastoji se u tome da naučite prepoznati neku svoju misao. To je prvo. Drugo, zamijeniti tu istu misao s nekom drugom, resursnom, pozitivnijom. Primjer – ”nikada neću savladati to gradivo ili naučiti neku novu vještinu” zamijenite s ”ako može ona, mogu i ja naučiti skijati (neku novu vještinu)”. Naravno da neka vaša misao neće samo tako čarobno nestati iz vaše glave. Treba je prvo osvijestiti i puno vježbati kako reagirate na nju.
Korak 2: Ja nisam moja misao
Molim vas da osvijestite da što god mislili o sebi (dobro ili loše), te misli nisu Ana, Marko…, to niste vi. To su mentalne konstrukcije i hrpa lažnih iskonstruiranih poruka koje dolaze iz vašeg mozga jer ste ga tako programirali. Cilj ove faze jeste doći do uzroka neke vaše misli koja se manifestira kao neki simptom.
Misao: “Svi će mi se smijati i loše govoriti o meni dok budem držala govor/prezentaciju!”
Simptom: “Ja ću izbjegavati takve situacije. Neću se pojaviti. Odložit ću to dok ne budem sigurna.”
Moguća dijagnoza: Socijalna anksioznost
Korak 3: Svjesno fokusiran
U ovoj fazi zapravo započinje pravi posao. Vježbate se vještini kako zaobići loše misli (brige) ili neko ponašanje, odnosno znati pravilno usmjeriti svoj fokus na nešto drugo kad vam se javi neka misao.
Radi se o mentalnom procesu koji kao i sve drugo zahtjeva rad, rad i rad. Trening mozga. Upravo onako kako bildate svoje tjelesne mišiće i radite na svome tijelu da bude lijepo oblikovano, trebate raditi i bildati i svoje moždane mišiće.
Konačni cilj ove faze usmjeren je na to da prestanete reagirati na neku reakciju ili ponašanje na negativan način. Dakle, suprotno od onog kako to danas činite. Uči se da iako je vaš osjećaj prisutan sada i ovdje, nećete mu dopustiti da preuzme kontrolu nad vama i onim što radite ili ne radite. U takvoj se situaciji vi postavljate na mjesto šefa. Vi ste ti koji donosite odluku kako će reagirati, umjesto da se prepuštate auto-pilotu, tj. nekoj mašini koja vas vodi, ni vi ne znate gdje.
Svjesna sam da nije lako. Ovladavanje mislima zahtjeva svjestan rad na sebi, malo napora i dosta rada, uz dugoročne rezultate. Samo upornošću i učenjem možete ovladati samim sobom i svojim mozgom. Odnosno, svjesno preuzeti kontrolu nad svojim životom.
Korak 4: Napravi predah
Kako bismo olakšali čitav proces, treba se znati i odmoriti, tj. uzeti predah. Drugim riječima, odgoditi ili staviti na stand-by mode (poček) neku vašu reakciju. To prevedeno znači da pustite da prođe primjerice 5-10 minuta prije nego što odlučite reagirati ili ponovo zavrtjeti iste misli. Ne prepuštajte se strujama reakcije bez malog vremenskog odgađanja. Nakon malog predaha, treba odabrati neku drugu reakciju ili ponašanje – naravno, ono konstruktivno. Što više budete vježbali, bit će sve lakše i vjerujte da rezultati neće izostati.
Vodite bilješke
Otvorite dnevnik u koji ćete zapisivati svoje misli, reakcije i ponašanje. To će vam poslužiti da mjerite napredak te pratite sami sebe, odnosno koje su vam misli i ponašanja najviše koristila (ili štetila). To će vam pomoći da uvećate svoje samopouzdanje.
Budite svoj osobni neutralni promatrač
Samo osoba koja je svjesna svih svojih osjećaja, misli, stanja ili okolnosti može pozvati svog osobnog promatrača koji će joj dati neutralni feedback, a osoba će sebe moći gledati u akciji – kao u filmu.
Osnažite sami sebe tako da istrenirate svoj mozak da misli i radi za vas, a ne vi za njega i vratite svoj život točno tamo gdje treba biti.
Povezano: Kako rješavati probleme i prevladati izazove, a da se pritom ne pogubimo i ne stradamo psihički