Stres naš svagdašnji
Starenjem se mnoge stvari mijenjaju u našim životima, a brojne stresne situacije remete našu svakodnevicu. Neke stvari i događaje možemo držati djelimice pod kontrolom, a na neke baš i ne. Ta nas spoznaja da smo zapravo jako nemoćni u puno stvari koje su van naše kontrole često još više frustrira i dovodi do još većeg stresa. Nije poanta u tome da nema stresa, nego da naučimo upravljati stresom. No, uvjet za to je vještina upravljanja emocijama.
Puno se piše i govori o tzv. sindromu sagorijevanja odnosno kroničnoj izloženosti stresu što može biti okidač za mnoge bolesti. Zato se ovoj problematici posvećuje velika pažnja i neprestano se sprovode istraživanja s ciljem da se otkriju načini kako se najučinkovitije suočiti sa stresom – obraniti se i sačuvati svoju psihu, zdravlje, ljude do kojih nam je stalo jer i oni stradaju kada ”pregorimo”.
Neki od najčešćih vanjskih stresora za koje je znanstveno dokazani da mogu biti jako štetni za naše psihofizičko zdravlje su: smrt drage osobe, razvod braka i stupanje u brak, kronična bolest, stres na poslu (novo radno mjesto), promjena radnog mjesta, selidba, gubitak posla, odlazak u mirovinu.
Jako je važno da ljudi osvijeste da stres a priori nije uopće loša stvar, jer nas motivira da radimo na rješavanju svojih izazova i tako se usavršavamo. Na stres se dakle treba gledati kao na čovjeku prihvatljivu emociju ili kao na sredstvo koje smanjuje mnoge negativne simptome povezane s njim zato što je cilj da znamo kako učinkovito kontrolirati stres, a ne eliminirati ga. U tom pogledu evo nekoliko naputaka iz moje perspektive.
• Razgovarajte o svojim problemima, čak i ako ih nećete riješiti.
Umjesto potiskivanja neugodnih emocija ili nekih drugih obrambenih mehanizama kojima se služimo, puno je zdravije razgovarati s nekim o svim uzročnicima stresa, zato što čak i ako ih ne riješite, dolazi do oslobađanja hormona stresa koji smanjuju negativne osjećaje povezane sa stresom. Ne skupljajte sve samo za sebe jer će te nagomilane emocije i osjećaji kad-tad eksplodirati.
• Odredite svoje odgovornosti prema prioritetima.
Prvo dovršite one lakše i brže izvedive zadatke. Nagomilati si previše obaveza s tzv. ”to do” liste, može biti stresno, a ako malo bolje razmislite većina stvari se te liste i nije možda od nekog velikog značaja u vašem životu. Stoga će brzo rješavanje manjih zadataka razbistrit vaš um da se možete usredotočiti na neke od vaših važnijih odgovornosti koji dugoročno oblikuju vaš život.
• Usredotočite se na ono glavno što vam je bitno, a ne hitno.
Kada ste kronično stresirani tada stres može potaknuti toksičan krug ili ciklus u kojem počinjete zanemarivati neke svoje osnovne potrebe. To dovodi do stresa još većeg intenziteta. Usredotočite se stoga prvo na svoje osnovne potrebe, kao što su zdrava i redovita prehrana, održavanje zdravog rasporeda spavanja, tjelesne aktivnosti, vježbanje, druženje, i drugi oblici brige o sebi.
• Izbalansirajte svoje resurse – energiju i vrijeme
Ljudi koji su previše fokusirani i posvećeni samoj jednom aspektu svog života (npr. samo posao, ili samo djeca), često se bore sa stresom i jako teško se nose ako i kada je taj njima najvažniji životni aspekt ugrožen. Probajte nekako izbalansirati svoje dragocjene resurse – vrijeme i energiju – između nekoliko drugih područja i da se smisao vašeg života ne svede samo i isključivo na jedno područje.
• Odvojite vrijeme za sebe.
Osobno vrijeme obično se pomakne na dno popisa kada stvari postanu užurbane. Međutim, kada se osobno vrijeme zanemari, sve ostalo ima tendenciju da pati. Odvojite vrijeme za opuštanje i zabavu svaki dan, bez prekida.
Sagledajte stvari iz druge perspektive
To znači da ako i kada razmišljate o nekom svom problemu koji vas stresira, da to činite na jedan razborit i mudar način. Sagledajte situaciju iz druge perspektive jer kad malo bolje razmislite cjelokupna situacija zapravo i nije tako loša. Često se danas veliki, a iz sutrašnje perspektive puno manji problemi mogu činiti većima nego što jesu. Stoga malo odstupite. Napravite korak unazad i dobro razmislite koliko su ti vaši stresori doista važni u nekom širem kontekstu. Drugim riječima – hoće li biti važni i za tjedan, mjesec ili godinu dana? Samo se prisjetite nekog stresora s kojim ste se jako teško nosili nekad u prošlosti i sagledajte ga iz današnje perspektive. Kako vam se čini – malim ili jednako ogromnim kao u tom periodu? Stres naš svagdašnji.
Povezano: Ako želite živjeti duže i kvalitetnije i na tom puti ne izgubiti sebe slijedite ove naputke