Treba li dalje pisati? Poznajete principe LCHF dijete, sve je već napisano o tome. Princip je jednostavan, manje šećera, više masti. Studije su pokazale da se 75% ljubitelja slatkiša svakodnevno osjeća umorno, a čak 56% njih je nemotivirano za obavljanje dnevnih obaveza. Šećer uzrokuje nadraženost živčanog sustava, izaziva depresiju, promjene raspoloženja, slabiju koncentraciju jer ima jako izražen rebound efekt što znači da nakon početne ugode i uzbuđenja slijedi neugoda i pad energije.
Šećer izaziva ovisnost kao svaki drugi narkotik, ali nažalost to je narkotik koji je legalan. Previše šećera u prehrani dovodi do nastanka proteoglikana u mozgu koji smanjuju živčane impulse te dovode do toga da sporije mislite, da sve slabije pamtite. Ako se liječite od neke bolesti, a istovremeno jedete slatko, jer želite svaki dan malo slatkog, liječenje pada u vodu. Nije moguće liječiti niti jednu bolest, ako ne izbacite šećer iz prehrane. Svaka bolest započinje u gušterači. Tu treba započeti i liječenje.
Inzulinska rezistencija i nemogućnost tijela da kontrolira šećer u krvi dovodi do poremećaja u radu svih ostalih hormona, a kao posljedica toga smanjuje se aktivnost organa.
Kako će onda smršaviti ljubitelji slatkiša?
42% njih je depresivno. Redovito jedenje slatkog izaziva depresiju. I ovisnost. Što znači redovito? Svaki dan, barem nešto slatko. Depresivna osoba nema motivacije. Tako nastaje začarani krug.
Ja sam do svoje 20. jela slatko nekoliko puta godišnje. Godišnje. Znam koji je to osjećaj. I znam koji je osjećaj kad stalno nešto gricnem. Svakodnevno uzimanje slatkiša je nepotrebno i pretjerano. I sigurno vodi u bolest. Možda vam se ne čini da su akne na licu ili česte upale mjehura ili umor značajni simptomi, ali oni vode u ozbiljne dijagnoze uz koje ide smanjena radna sposobnost i smanjena životna motivacija.
Znamo da je šećer štetan, no čemu je problem u praksi?
1. Loši recepti – previše namirnica u jednom receptu
Većina ljudi ima slabu probavu, slab enzimski sustav, već ionako puno toksina u tijelu. Velik broj različitih namirnica u jednom receptu opterećuje probavu, opterećuje hormone i stvara stres. Pri stresu se luči kortizol. Ako dovoljno dugo jedemo na takav način, onda će i kortizol biti kronično povišen, što stvara podlogu za hormonski disbalans. Gubimo energiju i tijelo traži brzi način nadoknade energije. Naravno, najlakše je da pojedemo nešto slatko.
Nemojmo se zavaravati, ako jedemo zdrave namirnice to ne znači da jedemo zdravo. „Zdravi kolači“, suho voće i slično dugoročno nisu ništa manje štetni od nezdravih. Naime radi se o glikemijskom indexu. Cijela priča oko šećera i cijela priča oko hrane povezana je, s nažalost podcijenjenom i premalo spominjanim, glikemijskim indeksom.
Dakle, postoji hrana koja sadrži jednostavne šećere, brzo aktivira inzulin i naglo diže šećer u krvi. Jednako tako, takva hrana uzrokuje i nagli pad šećera u krvi što možemo primijetiti po gubitku energije, snage, koncentracije, raspoloženja. To je hrana s visokim glikemijskim indeksom. Hrana s niskim glikemijskim indeksom sadrži složene ugljikohidrate i koncentracija šećera u krvi je postojanija, duža i mi ne osjećamo nagle navale gladi, smanjenja energije, već imamo dobro raspoloženje i dobru koncentraciju.
2. Krive kombinacije u obroku – kombiniranje više vrsta proteina ili kombiniranje proteina i žitarica
Krive kombinacije hrane u obroku uzrokuju jednake tegobe kao i gore navedeno kombiniranje previše namirnica u jednom receptu. Ako u obroku jedemo najprije salatu, pa onda samo meso, pa nakon toga kuhano povrće, tijelu je lakše probavljati.
Namirnica koja sadrži npr. biljne i životinjske proteine tijelo teško probavlja ili ne probavlja zbog različite biokinetike i zbog toga se ne apsorbiraju niti visokovrijedni proteini. To znači u praksi da možete jesti super zdravu hranu i meso s pašnjaka, ali ako ispečete to zdravo meso sa sirom, dobit ćete puno neprobavljenih proteina – znači toksina, a vrijedni proteini iz mesa će se teško apsorbirati. Dakle, pojeli ste kvalitetan komad mesa i sira, a dobili ste toksine.
3. Krivi ritam prehrane
Redoviti obroci bez međuobroka je najoptimalniji ritam za održavanje razine šećera pod kontrolom. I najmanji zalogaj hrane (grickalica, trešnja, komadić čokolade, griz nečega…) potiče izlučivanje inzulina. Tada masne stanice dobivaju nalog za skladištenje i započinje skladištenje masti. Kako izgledaju pravilni obroci? Pravilno je za svakoga drugačije, a posebno ovisno o tome jeste li zdravi ili bolesni.
4. Nesklad s individualnom konstitucijom
Neki ljudi su mršavi i energetični, neki su tromi i deblji, neki su mišićavi i agresivni. Takvi su rođeni. To je njihova konstitucija. Tromi i deblji ljudi ne bi nikako smjeli jesti mliječne proizvode (ako jedu najčešće imaju probleme sa sinusima ili astmom), mršavi i energetični ne bi smjeli jesti puno grahorica (inače imaju problema sa stolicom, živcima…), mišićavi i agresivni ne bi smjeli jesti previše mesa, jaja, soli (inače imaju probleme s tlakom, kožom, očima…).
5. Već postojećem hormonskom disbalansu koji diktira žudnju za hranom
Ako imate stav da svaki dan trebate pojesti nešto slatko, onda je godinama vaš inzulin povišen. Vjerojatno imate i inzulinsku rezistenciju. Možda je prvi simptom koji ste primijetili sidrom policističnih jajnika, akne na bradi, poremećen rad štitnjače. Liječite li policistične jajnike s hormonima, nikad ih nećete izliječiti. Treba krenuti od izbacivanja šećera iz prehrane, kako bi se stabilizirao šećer u krvi, kako bi se stabilizirao inzulin i kako bi prestala žudnja za hranom. No, morate računati na apstinencijsku krizu. Kao svaki narkoman.
6. Neizliječena crijeva
Poremećena funkcija crijeva i upala u crijevima uzrokuje propusna crijeva. Kako dolazi do toga? Zbrojite sve gore navedeno i dobit ćete propusna crijeva. Najveći problem kod propusnih crijeva je što propuštaju toksine, a vrlo često nisu u stanju apsorbirati hranjive tvari. Zato ako želite biti zdravi fizički i psihički najprije izbacujete šećer, međuobroke i onda aktivno pristupate planu liječenja crijeva.
7. Sintetski lijekovi
Sintetski lijekovi mijenjaju mikrobiom. Mnogi lijekovi, konzervansi, aditivi, toksini od neprobavljenih proteina mijenjaju mikrobiom tako da hrane „krive“ bakterije. S obzirom da imamo nekoliko kilograma bakterija u sebi, njihov sastav nije zanemariv. Kako crijeva imaju direktnu vezu sa mozgom, sastav bakterijske flore određuje naše ponašanje.
8. Podsvijest koja upravlja
Najviše zanemaren aspekt kod ljudi koji se hrane nezdravo i jedu slatko je stres. Osim što se na to ne obraća pažnja, malo je znanja o tome kako dijagnosticirati i kako istovremeno i cjelovito riješiti zdravstvene probleme koristeći prehranu i antistres metode za ozdravljenje. Ovo je posebno važno u trenucima transformacije, u osjetljivim trenucima kada se osoba odluči na promjenu. Posvećenost i praćenje od strane liječnika ključna je u toj transformaciji.
Odakle krenuti?
Kao što znamo, hrana je lijek.
Funkcija promiče strukturu, struktura promiče funkciju.
Što više neki organ koristimo, to je on sposobniji da vrši svoju funkciju.
Ako pređemo granicu, funkcija prestaje.
Najjednostavniji primjer je trening u teretani i stjecanje mišića. U početku, što više upotrebljavamo mišiće, oni rastu, postaju jači, snažniji, vitalniji, mi sretniji. No, ako pretjeramo, javljaju se bolovi, gubimo snagu, gubimo vitalnost.
Okusni pupoljci na jeziku. Ako ih stalno stimuliramo sa šećerima, izgubit će se njihova funkcija da prepoznaju šećer iz npr. špinata.
Treći primjer je s užurbanim životom koji žudi za ciljevima, a koji nosi stres. Stres povisuje kortizol, adrenalne žlijezde hipertrofiraju, da bi u trenutku kad pretjeramo počele gubiti i smanjivati svoju funkciju. To vodi u smanjeno lučenje kortizola – stanje koje je često neprepoznato ili krivo liječeno. To je ujedno stanje koje izaziva poremećaj kod svih drugih hormona. Ali ako se ne izliječi, onda ne možemo trajno izliječiti niti druge hormonske disbalanse.
No, što prethodi poremećaju u lučenju kortizola? Što prethodi svim poremećajima zdravlja?
Poremećaj u lučenju inzulina. Stalno iscrpljivanje inzulina dovodi do inzulinske rezistencije i povišenja šećera u krvi. To znači da smo prešli granicu i da se funkcija organa smanjuje, u ovom slučaju smanjuje se funkcija gušterače.
Kako mi to možemo kontrolirati? I možemo li? Divna je vijest da možemo! Kako?
Uz znanja o LCHF dijeti koja znači manje uzimanja šećera i konzumiranje više zdravih masti, trebamo voditi računa da u LCHF dijetu uključimo namirnice s niskim glikemijskim indeksom.
Samo nekoliko primjera o glikemijskom indeksu i zdravim/nezdravim namirnicama.
Evo primjer nekoliko zdravih namirnica koje su u stvari nezdrave ako ih jedete u krivo vrijeme i u velikim količinama, jer imaju vrlo visok glikemijski index:
- Datulje GI 105
- Kuhana mrkva, kuhani celer GI 85
- Buća GI 75
- Kuhana cikla GI 65
Ove namirnice trebate jesti u malim količinama.
Namirnice koje imaju mali glikemijski index i ako su iz organskog uzgoja su poželjne namirnice u svakodnevnoj prehrani:
- Avokado GI 10
- Špinat GI 15
- Brokula, karfiol GI 15
- Limun, đumbir GI 15
Što je manji glikemijski index, to bolje. Granica je 50. Namirnice s GI ispod 50 su u redu (što manje to bolje), a namirnice s GI iznad 50 jesti što manje. Naravno ako želite biti zdravi i dobrog raspoloženja. Namirnice s niskim glikemijskim indeksom održavaju stabilnom razinu šećera u krvi.
Dalje, trebate se naučiti okusiti slatkoću ugljikohidrata iz svake hrane, a ne samo iz kolača.
Piletina je npr. najslađa od sveg mesa. Brokula, cikla, grah, kukuruz, leća… svako povrće sadrži u sebi i ugljikohidrate. Trebate prestati jesti slatko i početi jesti sporo da biste to mogli osjetiti. A to je slatkoća koja vam treba, koja će vam dati stabilnu i postojanu energiju.
Osim toga, brzina jedenja igra važnu ulogu. Ako jedete pravom brzinom ne može vam štetiti niti fast food hrana (naravno povremeno, ne stalno), jer će je tijelo probaviti.
Ne zaboravite namirnice koje su alkalne kao što je brokula, peršin, limun, bijeli luk, špinat… koje alkalizacijom tjelesnih tekućina pospješuju funkcije svih stanica tijela.
Steknite zdravu naviku da vi upravljate svojim šećerom, a ne vaš šećer s vama.
I na kraju kako šećer može biti lijek?
- Tako da šećer koji trebate za svoje energetske potrebe uzimate iz namirnica s niskim glikemijskim indeksom.
- Tako da energetske potrebe zadovoljite najvećim dijelom iz zdravih masti, a ne iz šećera (jedna žličica šećera je dovoljna da se potroši rezerva vitamina grupe B!).
- Tako da razlika između obroka bude najmanje 4 sata da se vaša gušterača odmori i da nemate oscilacije sa šećerom u krvi.
- Tako da jedete polako kako biste mogli osjetiti iskonsku slatkoću hrane (svaka zdrava hrana je slatka i ako naiđete na voće koje nije slatko onda možete znati da nije ni zdravo, jer je puno pesticida).
- Tako da potpuno uklonite stres iz vašeg života (ne zaboravite stres je u glavi), jer stres žudi za slatkim.
Tako će šećer biti vaš lijek, jedna konstantna energija koja će vas nositi kroz život.
Uvijek želim naglasiti da je prehrana individualna i plan prehrane sa svim svojim osobitostima, ritmom, sastavom namirnica, napitcima je drugačiji za svaku osobu.
Povezano: Dr. Meri Bura o prehrani