Jedan od ključnih trenutaka u životu svakog roditelja je razvoj govora kod djece. Od iščekivanja prve riječi do sklapanja zanimljivih rečenica, momenti su kada ‘zaigra’ srce svakog roditelja. Do pete godine djetetova života govor se vrlo brzo razvija, a ako dijete ne kaže svoje prve riječi s pune dvije godine, roditelji se često zabrinu.
Donosimo vam savjete o tome na što trebate paziti i što možete raditi kako biste potaknuli dijete da počne govoriti i ispravno razvija izgovor.
Dječji govor od rođenja do druge godine
Do druge godine života, nikako nije preporučljivo pretjerano korištenje ekrana (koji mogu negativno utjecati na razvoj govora), pretjerano korištenje dude (pokušajte je ukinuti preko dana) te tepanje i korištenje “baby talka” jer tako dijete usvaja pogrešne govorne termine.
Što možete napraviti kako biste potaknuli bebu da kaže svoje prve riječi?
- Razgovarajte stalno – dok dijete još nije reklo prvu riječ, što više mu pričajte dok ga hranite, dok se kupa i tijekom drugih svakodnevnih aktivnosti. Jasno imenujte predmete i oblike, izgovarajte boje predmeta i brojite ih. Kada dijete počne izgovarati prve slogove, odgovarajte mu na ono što govori tako da mu, primjerice, ako dijete kaže “ma”, odgovorite: “Da, ja sam mama”; “Ti si (njegovo ime)”; “Mama te voli” i slično. Koristite jednostavne i kratke rečenice.
- Opisujte svakodnevne aktivnosti – dok nešto radite, objašnjavajte djetetu što je to i zašto to radite, npr.: “Mama i beba će sada skuhati ručak”; “Ručak je veoma važan kako bismo bili zdravi”… Pokažite mimikom kako kuhate te potaknite dijete da vas oponaša jer djeca uče usvajajući obrasce.
- Boravite često vani i neka dijete bude aktivno – krupna motorika, puzanje, hodanje i druge aktivnosti samo su uvod u pravilan govor.
- Čitajte knjige – čak i ako dijete još ne govori niti posve razumije sve što mu čitate, svakako izgovarajte sve riječi iz knjige jer će mu to pomoći da usvoji što širi vokabular i bolje razumije što mu se govori. Kada listate slikovnicu, prstom pokazujte slike i govorite što je na njima te potaknite dijete da i samo pokazuje i oponaša zvukove životinja.
- Učenje govora kroz igru – imenujte dijelove svojega i djetetova tijela pa ga, ako već izgovara prve riječi, potaknite da ih i samo imenuje. Pitajte dijete što se nalazi vani, u kući i na slikama.
Dječji govor od druge do četvrte godine
Kada dijete počne govoriti, najčešće smo intuitivno skloni ispravljati ga kada nešto kaže pogrešno. Primjerice, ako dijete kaže “ovloka”, mi mu kažemo “nije ovloka, nego olovka” – što zapravo nije dobra praksa – ako se često radi.
Upravo tim čestim ispravljanjem šaljemo poruku da govor djeteta nije dobar, što može negativno utjecati na njegovo samopouzdanje te posljedično dovesti do toga da ono sve manje komunicira kako ne bi bilo “pogrešno”.
Kada dijete bude dovoljno motorički spremno, počet će izgovarati riječi pravilno, a ono što možete napraviti je:
- Umjesto da kažete “Ne kaže se ovloka, nego olovka”, bolje recite “Treba ti olovka? Evo, izvoli olovku.” Tako zapravo na vlastitome primjeru pokazujete kako se pravilno imenuje “olovka” te će dijete to usvojiti kada bude spremno.
- Pjevajte pjesmice i brojalice uz aktivno praćenje lupkanjem i pljeskanjem jer se tako, osim govora i boljeg pamćenja, potiče i djetetova krupnija motorika.
- Aktivno slušajte dijete i postavljajte mu pitanja, pogotovo ako dijete izgovara tek dvije povezane riječi i npr. kaže “Vidi jopa” za loptu, vi možete odgovoriti “Da, vidi velika crvena lopta!”, uz naglašavanje onoga što dijete nije pravilno izgovorilo. Postavljajte mnogo pitanja djetetu te ga aktivno slušajte i gledajte dok vam se obraća.
- Prepričavajte priče s putovanja i fotografija jer, osim što to pomaže u razvijanju jezika i govora, razvija i maštu kod djeteta koje može izmisliti sasvim nove priče.
Dječji govor od četvrte do šeste godine
U ovom razdoblju djeca već znaju komunicirati punim rečenicama i potrebno je aktivno sudjelovati u razgovoru kako bi dodatno izgradila samopouzdanje. Izbjegavajte govoriti prebrzo i očekivati da se dijete aktivno uključi u razgovor između odraslih koji brzo govore jer se tako može obeshrabriti. Ono što možete napraviti je:
- Širite zajedno vokabular kroz igru, maštarije i prostorne odnose – u ovom periodu važno je da dijete počne koristiti riječi poput “između”, “ispod”, “iznad” i slično. Dok šetate, postavljajte mu pitanja poput “Gdje se nalazi ovo drvo, je li ispred ili iza mene?” i slično.
- Provodite vrijeme s djetetom i neka komunikacija bude prioritet – izbjegavajte ometanja, poput televizije ili mobilnih uređaja, tijekom obroka ili drugih zajedničkih aktivnosti. Iako je, kako su djeca starija, sve teže ograničiti ekrane, potrudite se da vrijeme koje zajedno provodite bude poticajno. Opisujte što sve radite, što kupujete, imenujte namirnice te radnje koje zajedno radite.
Ostatak teksta pronađite na linku: jglobitelj.hr