Žene su pod velikim stresom, uslijed stalnog pritiska da postignu savršenstvo u svakom području života, a to nužno doprinosi hormonskoj neravnoteži i poremećajima.
‘Sindrom superžene’ hrani hormonsku neravnotežu i doprinosi ranoj menopauzi. Dug popis obaveza, goruća želja da optimizirate svako područje života i četvrtina vremena potrebnog za to – samo su neke od misli koje muče um nekoga tko se bori s fenomenom ‘superžene’.
Američka liječnica Taz Bhatia objašnjava o čemu se radi i dijeli savjete za ublažavanje svakodnevnog stresa i uravnoteženje hormona.
Što je ‘sindrom superžene’ i kako utječe na zdravlje kože?
Bhatia izjavljuje da su žene danas jedna od generacija pod najvećim stresom, piše 24 sata. “Pokušavamo učiniti sve”, kaže ona. Ovaj stalni pritisak da se postigne savršenstvo u svakom životnom polu bit je ‘sindroma superžene’, a često jednostavno nije održiv.
Kao što navodi, stres povećava hormon koji se zove kortizol, što dovodi do onoga što je poznato kao ‘skok kortizola”. To se ne događa samo kada osjećate stereotipnu preopterećenost, poput popisa obaveza dužeg od vremena u danu, već se radi i o osjećajima ljutnje, brige ili tuge, kaže Bhatia.
Točnije, studija iz 2018. pokazuje da ekstremni stres može potaknuti deveterostruko povećanje kortizola u usporedbi sa stanjem opuštenosti. Ovo stalno preopterećenje kortizolom može dovesti do drugih hormonalnih neravnoteža koje zatim pridonose većim poremećajima, a koje se mogu manifestirati u sindromu policističnih jajnika, hormonskim aknama, problemima s plodnošću, pa čak i ranoj menopauzi, dodaje ona.
Što učiniti u vezi s tim?
Naravno, rasterećivanje, kad god je to moguće, može biti prvi korak ka ublažavanju stresa, ali jednako je važno na svoj popis obaveza dodati stvari koje ublažavaju stres i pozitivno pridonose mentalnom zdravlju, hormonalnom zdravlju i, zauzvrat, cjelokupnom zdravlju.
Bhatia ovaj proces naziva vlastitim sustavom ‘provjera i ravnoteže’. Ona predlaže uobičajene primjere poput joge, šetnje parkom, svakodnevnog vođenja dnevnika i redovitih praksi svjesnosti.
Također, napominje da ne planirate samo aktivnosti koje drugi smatraju opuštajućim, već umjesto toga tražite trenutke koji vas osobno ispunjavaju.
Ako imate nekoliko minuta, razmislite o tome da zapišete nekoliko aktivnosti za koje znate da vam donose mir kako biste ih lakše odabrali sljedeći put kada budete imali slobodnog vremena. U konačnici, nije važno što radite – lekcija je ovdje samo uključiti opuštajuću aktivnost u svoje prioritete.
Razmišljajte o rasporedu kao o preventivnom činu brige o sebi.
“Pronađite nešto što vas doista ispunjava, tako da stres, trauma i sve druge stvari koje vam život može staviti na put ne sruše vaš endokrini sustav u potpunosti”, ističe liječnica.
Dakle, sljedeći put kada pogledate vlastiti kalendar, odnosno raspored, zabilježite koliko je na njemu stvari koje trebate obaviti samo za sebe te ako nema barem nekoliko aktivnosti ili trenutaka svaki tjedan za opuštanje, pokušajte ih uvesti i rasporediti gdje god možete.
“Čineći to, izgradit ćete život koji vam odgovara”, ističe Bhatia. To je život koji vas ne tjera na starenje brže nego što je to priroda zamislila.
Stalan pritisak da se optimizira svaki pojedini put u vlastitom životu, a podrazumijeva pridonošenje povećanom stresu, može signalizirati ‘sindrom superžene’. Ovo ‘stanje’ možete ublažiti planiranjem opuštajućih aktivnosti tijekom tjedna – što god to značilo za vas, donosi MBG.
Izvor: 24 sata