3 načina na koje sabotiramo veze (i 3 načina da se riješimo te navike)

Autor

KATEGORIJA

PODIJELI


Kako sabotiramo veze?

U filmu “10 Things I Hate About You”, Kat kaže da je ne zanimaju romantične veze. Tada je Patrick pita o njezinom stilu dejtanja: Razočaraš ih od samog početka i onda si mirna, zar ne?” No kako se radnja razvija, saznajemo da je to Katin način zaštite, kako bi se nosila s traumom iz prethodne veze. Drugi ljudi prolaze kroz veze tražeći “onog pravog”, brzo procjenjujući svoje partnere. Kako sabotiramo veze

U TV seriji “The Mindy Project”, Mindy je uspješna opstetričarka i ginekologinja s lošim vještinama u vezama. Ima niz neuspjelih veza i partnere koji nisu ispunjavali očekivanja. Traži “savršenu” ljubavnu priču s nerealnim očekivanjima.

Još jedan primjer je Jacob u filmu “Crazy, Stupid, Love”. Iz noći u noć brzo mijenja seksualne partnere kako bi izbjegao ozbiljnu obvezu. U istom filmu upoznajemo i Calea i Emily, koji su ostali u braku dugi niz godina, ali su postali samodopadni i rastali su se. No, kada su počeli raditi na sebi, pronašli su način da ponovno uspostave vezu.

Što je sabotiranje veze?

Moj tim i ja definiramo sabotiranje veze kao samo-sabotirajuće stavove i ponašanja u (i izvan) veza. Ova ponašanja sprječavaju uspješnost veza ili potiču ljude da odustanu od njih, opravdavajući zašto su te veze neuspješne. Ono što je najvažnije, sabotaža odnosa je strategija samozaštite za ishod u kojem svi pobjeđuju.

Na primjer, možda ćete osjećati da ste pobjednik ako veza preživi unatoč vašim obrambenim strategijama. Ili, ako veza propadne, vaša uvjerenja i izbor da se zaštitite bit će potvrđeni.

Zašto to radimo?

Otkrili smo da ljudi sabotiraju svoje veze uglavnom zbog straha. To se događa unatoč želji za intimnom vezom.

Kao što Sam Smith kaže u svojoj pjesmi “Too Good at Goodbyes”:

“Nikada te neću pustiti blizu sebe
Iako mi značiš najviše
Jer svaki put kad se otvorim, boli.”

Međutim, reakcije na strah nisu uvijek vidljive niti ih je lako prepoznati. To je zato što su naše emocije slojevite kako bi nas zaštitile. Strah je ranjiva (i osnovna) emocija, koja se često skriva ispod površinskih (ili sekundarnih) emocija, kao što je obrambeni stav.

Prepoznajete li neke od ovih obrazaca?

Sabotiranje veza nije “jednokratni” trenutak u vezi. To se događa kada strah pokreće obrasce reakcija iz jedne veze u drugu. Moje istraživanje naglašava tri glavna obrasca stavova i ponašanja na koje treba obratiti pozornost.

Obrambeni stav

Obrambeni stav, kao što je ljutnja ili agresivnost, je protunapad na percipiranu prijetnju. Osobe obrambenog stava motivirane su željom da se potvrde; žele dokazati da su u pravu i zaštititi svoje samopoštovanje.

Prijetnje koje potiču obrambeni stav uključuju prethodne traume iz veza, poteškoće sa samopouzdanjem, gubitak nade, mogućnost ponovnog povređivanja, strah od neuspjeha, odbijanja, napuštanja i predanosti. Međutim, obrambeni stav je instinktivna reakcija koja ponekad ima smisla.

Ljudi mogu vjerovati da veze često završavaju “slomljenim srcem”. Jedan sudionik istraživanja bio je umoran od toga da ga kritiziraju i pogrešno shvaćaju njegove osjećaje:

Štitim se od povrjeđivanja u romantičnoj vezi tako što oko sebe podižem zidove.

Poteškoće s povjerenjem

Poteškoće s povjerenjem u druge uključuje prisutnost nepovjerenja prema partnerima i možda osjećanje ljubomore zbog njihove pažnje prema drugima. Osobe koje se tako osjećaju možda ne osjećaju sigurnost i izbjegavaju osjećaj ranjivosti u vezama.

To je često rezultat prošlih iskustava u kojima je povjerenje iznevjereno ili očekivanja da će biti iznevjereno. Izdaje mogu proizaći iz malih obmana (bijela laž) ili većih prijevara (nevjera).

Ljudi su objašnjavali da je odluka da ne vjeruju, ili da ne mogu vjerovati, način da se izbjegne ponovno povrjeđivanje. Jedan sudionik istraživanja rekao je:

Više ne vjerujem svojim romantičnim partnerima 100%.  Uvijek ću razmišljati o tome što bih učinio da odu ili prevare, tako da se nikad ne predam u potpunosti.

Nedostatak vještina u vezi

Ovo se događa kada netko ima ograničen uvid ili svijest o destruktivnim tendencijama u vezama. To može biti rezultat loših uzora u vezi ili negativnih interakcija i ishoda iz prethodnih veza.

Jedan sudionik istraživanja rekao je:

Ono što me kočilo bio je nedostatak iskustva, loši primjeri veza (od mojih roditelja) i moja vlastita nezrelost.

No vještine u vezi se mogu naučiti. Zdrave veze mogu pomoći razvijanju vještina u vezi i time smanjiti utjecaj obrambenog ponašanja i poteškoća s povjerenjem.

Cijena sabotiranja veza

Sabotiranje veze ne mora nužno prekinuti vezu. To ovisi o tome jesu li ti obrasci dugoročni. Samce bi sabotaža u vezi mogla spriječiti da započnu vezu. Za osobe u vezama, dugoročni učinak opetovanog korištenja obrambenih strategija mogao bi učiniti da strahovi postanu stvarnost, kao što je samostvarajuće proročanstvo.

Teškoće u intimnim vezama među vodećim su razlozima traženja savjetovanja. Takve poteškoće također značajno pridonose tjeskobi, depresiji i suicidalnim mislima.

Dakle, što možemo učiniti u vezi s tim?

Vidjela sam bezbrojna svjedočanstva ljudi koji su sabotirali svoje veze i osjećali se bespomoćno i beznadno. Ali evo tri načina da učinite nešto u vezi s tim:

Uvid: prvo moramo znati tko smo i kakvu “prtljagu” nosimo u veze. Budite iskreni prema sebi i svom partneru o svojim strahovima i onome s čime se možda borite.

Očekivanja: moramo upravljati svojim očekivanjima od romantičnih veza. Razumjeti što realno možete očekivati od sebe i svojih partnera.

Suradnja: trebate surađivati sa svojim partnerom kako biste proveli strategije za održavanje zdrave veze. To znači naučiti kako bolje komunicirati (o svim temama, ali pritom biti iskren) i pokazati fleksibilnost i razumijevanje, posebno kad se suočavate s konfliktima.

Najvažnije od svega, vjerujte da možete imati zdrave veze i da zaslužujete biti voljeni. Kako sabotiramo veze.

Povezano: Sretna žena, sretan život

Autorica: Dr. Raquel Peel, viši predavač, University of Southern Queensland, međunarodno priznata stručnjakinja za odnose te nagrađivana edukatorica i istraživačica. Uz odobrenje autorice, ovaj je članak je preveden s The Conversation.





Link originalnog teksta

Autor

PODIJELI