Mnoge žene misle da je sve u redu ako nema kvržice pa ne idu na kontrole. Međutim, mamografija može otkriti kvržice prije nego što se mogu napipati. Dakle, važnu ulogu u ranom otkrivanju raka dojke osim samopregleda imaju redovite ultrazvučne i mamografske kontrole. Ne čekajte bilo koga da vas pošalje na pregled, sami o tome vodite računa. Važno je poznavati i neke činjenice koje vam mogu biti korisne, a vezane su za rak dojke.
Čimbenici rizika
Neki od čimbenika rizika za nastanak raka dojke su starija dob, hormonalni čimbenici, obiteljski čimbenici, ali i velika gustoća dojki. Opseg poprsja ne igra ulogu u riziku od raka, gustoća grudi je puno važnija. Žene s vrlo gustim tkivom dojke imaju povećan rizik od raka jer grudi s puno žljezdanog tkiva imaju više stanica koje mogu degenerirati. Nezdrav stil života također je čimbenik rizika kao i za mnoga druga patološka stanja.
Važno je napomenuti
Svakako treba napomenuti da žene koje doje imaju manju vjerojatnost da će razviti rak dojke. Kako nam različite industrije nameću sve i svašta, tako nameću i zamjene za majčino mlijeko. Ali, majčino mlijeko ništa ne može zamijeniti. Dojenje ima mnoge zdravstvene dobrobiti, ne samo za majke, nego i za dojenčad.
“Dojenje ne samo da smanjuje rizik od raka dojke, već daje i druge zdravstvene dobrobiti majci, uključujući smanjeni rizik od karcinoma endometrija i jajnika, i smanjeni rizik od kroničnih stanja koja su također čimbenici rizika za rak, kao što su hipertenzija i dijabetes. Osim toga, dojenje pruža mnoge dobrobiti za dojenče, uključujući manje epizoda proljeva, infekcija uha i donjih dišnih putova te manji rizik od iznenadne smrti dojenčeta, dijabetesa, astme i pretilosti u djetinjstvu.” (Izvor: National Library of Medicine, izvorni tekst)
“Vitamin sunca” i rak dojke
Ako se pitate što to nedostaje većini žena koje obole od raka dojke, odgovor je “vitamin sunca”, odnosno vitamin D. Istraživanja su pokazala da čak 95,6 % žena s rakom dojke ima nedostatak upravo ovog vitamina. Brojni vitamini i minerali ključni su za funkcioniranje našeg organizma, a vitamin D je jedan od njih. Tijelo ga proizvodi kada je izloženo suncu, pa se i koncentracija vitamina D u krvi mijenja ovisno o izloženosti suncu. Najniže vrijednosti su obično tijekom zimskih mjeseci.
“Mnoga su izvješća pokazala obrnutu povezanost između koncentracije vitamina D u serumu i učestalosti nekoliko vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva, bubrega, pluća i gušterače. Otprilike 20 različitih vrsta raka imaju stope učestalosti obrnuto povezane s dozama sunčevog UV-B zraka i koncentracijom vitamina D u serumu.” (Izvor: National Library of Medicine, izvorni tekst)
Osim toga, žene s višom razinom vitamina D u serumu pri postavljanju dijagnoze raka dojke imaju veću šansu za preživljavanjem.
Ljudi diljem svijeta ima manjak vitamina D
Ljudi diljem svijeta ima manjak vitamina D. Poznato je da je izlaganje suncu najlakši način da potaknete proizvodnju vitamina D u tijelu, pa jasno zašto smo osjetljiviji na nedostatak u zimskim mjesecima. Bez sunca nema života i svatko bi trebao barem pola sata dnevno provesti u šetnji i upijati sunčevu svjetlost.
“Oko 50 % do 90 % vitamina D apsorbira se kroz kožu putem sunčeve svjetlosti, dok ostatak dolazi iz prehrane. Dvadeset minuta sunčeve svjetlosti dnevno s više od 40 % izložene kože potrebno je kako bi se spriječio nedostatak vitamina D. Sinteza vitamina D u koži opada sa starenjem. Tamnoputi ljudi imaju manju kožnu sintezu vitamina D. Smanjena izloženost suncu, kao što se vidi kod pojedinaca koji su institucionalizirani ili su dugo hospitalizirani, također može dovesti do nedostatka vitamina D. Učinkovito izlaganje suncu smanjeno je kod osoba koje dosljedno koriste kreme za sunčanje.” (Izvor: National Library of Medicine, Omeed Sizar; Swapnil Khare; Amandeep Goyal; Amy Givler, Izvorni tekst)
Simptomi nedostatka vitamina D
Jedini siguran način da saznate imate li nedostatak vitamina D je iz analize krvi, ali postoje i znakovi i simptomi koji mogu ukazivati na eventualni nedostatak. Jedan od najčešćih simptoma nedostatka vitamina D je sindrom kroničnog umora. Osim toga, pokazatelji mogu biti i bolovi u kostima i mišićima te oslabljen imunološki sustav. Znanstvena istraživanja pokazuju i da nedostatak vitamina D može utjecati na pojavu depresije i poremećaja raspoloženja. Međutim, ovi znakovi i simptomi ne moraju nužno ukazivati na nedostatak vitamina D.
Uloga vitamina D u organizmu
- Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji/iskorištenju kalcija i fosfora
- Vitamin D doprinosi normalnoj razini kalcija u krvi
- Vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju
- Vitamin D doprinosi održavanju normalne funkcije mišića
- Vitamin D doprinosi održavanju normalnih zubi
- Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
- Vitamin D ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
Namirnice prirodno bogate vitaminom D
Vitamin D se nalazi u određenim namirnicama poput masne ribe i obogaćenih mliječnih proizvoda, mada je vrlo teško dobiti ga dovoljno samo iz prehrane. Konzumiranje hrane s vitaminom D može pomoći u održavanju razine vitamina D u vašem tijelu.
- Riba je najbolji izvor vitamina D u prirodi i to masna riba poput lososa, skuše, haringe i sardina. Divlji losos je odličan izvor vitamina D i obično sadrži više vitamina D od uzgojenog lososa, ali oba su dobri izvori ovog vitamina. Ulje jetre bakalara također je izvrstan izvor vitamina D, a bogato je i drugim nutrijentima, poput vitamina A i omega-3 masnih kiselina.
- Žumanjak jajeta također sadrži votamin D. Jaja iz slobodnog uzgoja imaju višu razinu vitamina D zbog izloženosti suncu.
- Goveđa jetra.
S obzirom da nema puno namirnica koje prirodno sadrže vitamin D, mnogi su proizvodi obogaćeni vitaminom D što možete provjeriti na pakiranjima proizvoda. Među obogaćenim namirnicama možemo kupiti:
- mlijeko (obogaćeno)
- bademovo mlijeko (obogaćeno)
- određene žitarice i zobene pahuljice (obogaćene)
- jogurt (obogaćen)
- sir (obogaćen)
- sok od naranče (obogaćen).
Maksimalno dopušteni dnevni unos vitamina D za zdrave osobe
“Prema spomenutim hrvatskim Smjernicama, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg), a kod verificiranog deficita primjenjuju se povećane doze, pod nadzorom liječnika u ograničenom vremenskom razdoblju. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ dnevno.” (Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr)
Povezano: Žene, stres i zdravlje, doktorica savjetuje kako možete biti cjelovite, snažne i sretne