Možemo li spriječiti bol u leđima i što činiti kada se pojavi
Bol u vratu ili cervikalni bolni sindrom
Cervikalni bolni sindrom je sve češći jer je puno novih radnih mjesta koja doprinose sjedilačkom načinu života. Akutna bol u vratu relativno je čest problem. U svakom trenutku zahvaća oko 10-15 % populacije, a kod 40 % osoba pojavi se barem jednom godišnje. Žene statistički značajno učestalije obolijevaju od bolnog sindroma vrata u odnosu na muškarce koji manje osjećaju bol u vratu.
Tijekom zauzimanja neadekvatnog položaja glava je nagnuta naprijed, što napreže ili opterećuje zadnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive, ligamenti, mali zglobovi i vertebralni diskovi. U vratnoj kralježnici često se javljaju neugodne bolne epizode koje mogu biti uzrokovane iznenadnim naglim pokretom, ali i općenito lošim držanjem tijela. Iza bolnih senzacija u vratu najčešće se kriju degenerativne promjene. One su ujedno najčešći uzrok cervikobrahijalnog sindroma. Započinju vrlo rano, već oko tridesete godine života. Pretežno se javljaju na mjestima gdje je kralježnica najopterećenija, odnosno na mjestima gdje dolazi do prelaza segmenta koji je dobro savitljiv u segment koji je slabije savitljiv (prelaz cervikalnog u torakalni dio kralježnice).
Cervikobrahijalni bolni sindrom
Kada se javi samo bol u vratu onda se radi o cervikalnom bolnom sindromu. Kada se bol iz vrata širi u jednu ili obje ruke u pitanju je cervikobrahijalni bolni sindrom. Cervikobrahijalni pleksus živaca prolazi na svom putu do grananja u ruke kroz više uskih anatomskih prolaza u kojima može biti iritiran, osobito nakon involucijskih promjena mišića odgovornih za održavanje tih prolaza te uslijed određenih položaja (tijekom rada, spavanja). Glavna tegoba je bol radikularnog tipa koja se širi niz cijelu ruku.
Bol u vratu i u rukama može biti izolirani znak ili se javlja s trncima tj. parestezijama u prstima šaka. U dijagnostici srednje mjesto zauzimaju anamneza i fizikalni pregled. Prema potrebi se mogu nadopunjuju radiološkim pretragama, elektromioneurografijom, kompjutoriziranom tomografijom, magnetnom rezonancom, ultrazvukom i laboratorijskim pretragama. Ako se tijekom fizikalnog pregleda posumnja na povredu korijena spinalnog živca (smanjenje osjećaja u koži, trnci ili radikularno širenje boli duž ruke), fizikalni pregled se dopunjava i neurološkim pregledom. Tijekom neurološkog pregleda ispituje se osjećaj, refleksi, mišićna snaga i trofičke promjene muskulature.
Statistički podaci
Statistički podaci pokazuju da prevalencija bolnih sindroma vratne kralježnice varira između 26 % i 71 %. Prevalencija dvanaestomjesečnih kontinuiranih tegoba iznosi između 30 % i 50 %. Studije pokazuju da 14 % ljudi koji imaju kronični bol u vratu ima izrazito jaku bol koja u znatnoj mjeri remeti svakodnevne aktivnosti bolesnika. Osim toga, ima direktan nepovoljan utjecaj na njihov ekonomski, društveni i zdravstveni status. Poznato je nadalje da 15 % bolesnika koji u bolnici provode fizikalnu rehabilitaciju te 30 % bolesnika koji idu kiropraktičarima ima bol u vratu i pati od bolnog sindroma vratne kralježnice. Incidencija bolnih stanja torakalne kralježnice iznosi 3 % do 26 %, dok je njihova prevalencija između 5 % i 34 %.
Usprkos nižoj prevalenciji sindroma uzrokovanih od strane torakalne kralježnice u odnosu na vratnu i lumbalnu kralježnicu, stupanj invalidnosti uzrokovan bolnim sindromima torakalne kralježnice sličan je onom kod bolesti ostalih dijelova kralježnice.
Povezano: Bolovi u vratu i leđima – uzroci, posljedice i liječenje
Protruzija diska
Ako je riječ o protruziji intervertebralnog diska, indicirana je trakcija kojom se postiže proširenje intervertebralnih prostora, smanjuje iritacija spinalnog korijena, uklanja bol i ostale simptome. Sprječava se razvoj adhezija i većih povreda živca. Trakcija se provodi kontinuirano ili intermitentno. Treba djelovati u smjeru uzdužne osi kralježnice. To se postiže postavljanjem bolesnika u položaj ispružene vratne lordoze. Trakcija je pasivna terapijska metoda. Sastoji se od istezanja određenih dijelova tijela primjenom mehaničke sile koja se kontrolira od strane trakcione jedinice DTS . Drugi su nazivi za trakciju ekstenzija, distrakcija i dekompresijska terapija.
Trakcija elongira kralježnicu, mišiće i ligamente. Povećava međukralježni prostor, zglobne površine međukralježnih zglobova i međukralježne otvore. Sve ovo dovodi do relaksacije paravertebralnih mišića, do smanjenja izbočenja herniranog diska i smanjenja pritiska na korijen spinalnog živca u području međukralježnog otvora. Rezultati trakcije zavise od sile i od smjera djelovanja sile, dužini trajanja pojedinačne trakcije i broju dekompresijskih terapija, anatomskim obilježjima bolesnika te o vrsti uređaja.
Trajanje i smjer primjene sila zavise od:
- patologije (hernija diska, artroza, mišićni grč)
- dijelu kralježnice u kojem je patološki proces prisutan
- težini i položaju dijela tijela koji se liječi
- vrsti trakcije (kontinuirana, intermitentna)
- pacijentovom stanju (spol, dob, opće zdravstveno stanje)
- pacijentovoj podnošljivosti.
Bol u leđima – bol u kralježnici i bolovi u donjem dijelu leđa
Bol u grudnoj torakalnoj kralježnici se javlja najčešće kod pacijenata koji imaju kifotično ili skoliotično držanje.
Kifotično držanje
Kifotično držanje je položaj tijela prilikom kojeg su leđa povijena ka naprijed. Ovaj položaj se opisuje kao „pogrbljenost“ i dolazi do loše statike cijelog kičmenog stuba, glava ide ka naprijed, ramena su povijena ka naprijed, dok je lumbalna fiziološka lordoza ispravljena. Vremenom kifotično držanje dovodi do stanja boli u donjem dijelu leđa. Prilikom ovakvog kifotičnog držanja dolazi vremenom do degenerativnih promjena i uklještenja međurebrenih živaca torakalne kralježnice. Bol u donjem dijelu leđa se širi iz grudne (torakalne) kralježnice od mjesta gdje je živac ukliješten pojasasto duž regije koju taj živac inervira.
Skoliotično držanje
Drugo stanje je skoliotično držanje koje podrazumijeva iskrivljenost kralježnice u jednu stranu. Lijevu ili desnu. Na toj strani gdje je stup kralježnice iskrivljen smanjuju se intraforaminalni otvori. Dolazi do uklještenja živca i boli duž njegove inervacije. Vrlo često se uz iskrivljenost u jednu stranu javlja i rotacija više kralježaka u lijevu ili desnu stranu. To još više sužava ove otvore i dovodi do stanja boli u leđima. Nažalost, kod boli u torakalnoj grudnoj kralježnici dekompresijska terapija Triton krevetom nema efekta. Ovdje se primjenjuju različiti koncepti vježbanja kao što su DNS ( dinamička neuromuskulaturna senzibilizacija) i Schroth u kombinaciji s manualnom terapijom Maligan.
Bol u lumbalnom dijelu kralježnice
Bol u lumbalnom dijelu kralježnice javlja se najčešće uslijed pojave degenerativnih promjena na diskovima kralježaka, najčešće na nivoima L4/5 i L5/S1. Nešto rjeđe na nivoima L1/2, L2/3 i L3/4. Degeneracija diskova nastaje uslijed malih oštećenja i trauma koje nastaju godinama.
Duže sjedenje, težak fizički posao i manjak fizičke aktivnosti su faktori koji dovode do dodatnog oštećenja kada diskovi gube vodu, dehidriraju i postaju tvrdi. Sljedeća faza je nastanak protruzije diska, ispupčenje diska ka kanalu kralježnice gdje dolazi do pritiska na živce u kanalu kralježnice i javlja se bol u leđima. Ekstruzija diska je sljedeće stanje kada je oštećeni disk pritisnuo živce u kanalu i nastaje još teže oštećenje živca. Bol se javlja u donjem dijelu leđa i vrlo često se širi duž noge na strani gdje je živac oštećen.
Dekompresijska terapija se može vrlo učinkovito primjenjivati kod svih ovih stadija diskus hernije i tako spriječiti operacija diskus hernije. Kada se dogodi kaudalna migracija, tj. „curenje“ diska u kanal kralježnice prema dolje, simptomi se pogoršavaju i često dolazi do sekvestracije. Sekvestracija predstavlja stanje kada dolazi do odvajanja komadića diska od samog diska. Taj komad najčešće nalegne na korijen živca dovodeći do velikih bolova. U ovom stanju diskus hernije je kirurški zahvat jedino rješenje.
Povezano: Uzroci bolova u ramenu i liječenje